Opis
O BILJCI
Za tako delikatnu i modernu biljku vrlo atraktivnog izgleda, iznenađuje činjenica da je današnja paprat zapravo prastara biljka koja na Zemlji neometano raste već više milijuna godina. Misteriozna “kraljica prašume” oduvijek je zaokupljala čovjekovu maštu, posebice u viktorijanskom periodu kad je njena popularnost dosegla tipičnu zaluđenost tog doba.
Do razvoja popularnosti dovelo je znanstveno otkriće o načinu njihovog razmnožavanja putem spora što je omogućilo komercijalni uzgoj, a dodatno je pripomogao i razvoj staklenih terarija, idealnih za uzgajanje tropskih biljaka. Paprat je vrlo brzo za Viktorijance postala simbol dobrog ukusa, a delikatni i nježni perasti listovi postali su lajtmotiv u umjetnosti i modi i još su i danas.
Iako danas više ne pokriva nepregledne površine, paprat se udomaćila na svim kontinentima i možemo je naći u gotovo svakoj šumi, a sve je češća u sjenovitim privatnim vrtovima, ali i kao dio dekorativnog uređenja modernog interijera. Danas je Bostonska paprat još uvijek jedan od najboljih odabira za unutarnje i vanjske prostore.
Paprat dakle može biti i sobna biljka koja svojim bujnim i kovrčavim svijetlozelenim listovima privlači poglede gdje god da se nalazi u prostoriji. Vrsta Nephrolepis exaltata zbog svog perjastog lišća ubraja se u najdekorativnije sobne biljke, a ako se pravilno uzgaja, dužina pojedinog lista može doseći i do 90 centimetara.
Iako je popularna i može se lako nabaviti u rasadnicima, uzgajanje paprati kao sobne biljke pomalo zna biti i frustrirajući posao. Svatko tko se s njom upoznao zna da je riječ o jednostavnoj biljci za uzgajanje, no njezina potreba za visokim postotkom vlage u zraku čini je kompliciranom za držanje u zatvorenim prostorima. Njezinu prirodnom staništu, a to je tropsko i suptropsko područje, svojstvena je visoka vlaga zraka, visoka temperatura, te vječiti život u sjeni velikih biljaka daleko od direktnog sunčanog svijetla.
Druga važna osobina paprati je da je to biljka sjene. Savršena je za slabo osvijetljene prostorije okrenute prema sjeveru, dobro uspijeva na polici s knjigama daleko od prozora ili pak, u kupaonici – jedinoj prostoriji u kući gdje ne manjka vlage. Zapravo ona je jedna od rijetkih sobnih biljaka sjene koja je toliko atraktivna u interijeru. Paprat najbolje raste pod umjerenim svijetlom i svako izlaganje direktnom sunčevom svijetlu uzrokuje stres i može spržiti listove biljke. Gubitak boje, također je, jedan od znakova prevelike količine svijetla. Tijekom ljeta dobro ju je držati blizu sjevernog prozora dok će u zimskim mjesecima pozicija na prozorskoj dasci okrenutoj prema istoku biti savršena. Paprat je biljka koja teško podnosi selidbu, stoga pažljivo birajte mjesto i redovito okrećite teglu s biljkom svakih nekoliko dana kako bi sve strane bile jednako izložene sunčevim zrakama.
Na otvorenom u zemlji osjećat će se najugodnije. Slobodna i raširena, u sjeni gdje je jedna od biljaka koja može obogatiti tamne dijelove vrta. Preživi i zimske uvjete, jer lako se obnovi u proljeće. Krene još bogatija u dalji život. Bostonska paprat u svakom je slučaju “biljka u trendu”. Unutarnjim prostorima nudi eleganciju i zelenilo, dok je u vrtu također naravno istih osobina, ali značajno joj može biti bolje i prirodnije.